Kulturna baština

Doživite jedinstveni susret s prošlošću, prošetajte srednjovjekovnim mjestom Pirovac, istražite utvrdu najstarijeg hrvatskog plemstva i saznajte zašto je ovo dalmatinsko naselje više od 600 godina nosilo naziv Zlosela!

Obilježja burne i bogate prošlosti Pirovca, koji se prvi put spominje 1298. godine u dokumentima pri nastanku šibenske biskupije pod nazivom Zlosela, sačuvana su do danas. Među vrijednim kulturno-spomeničkim vrijednostima, nastalima na stoljetnom putu, žilavom otporu tuđinskim osvajačima i vrijednoj ruci njegovih žitelja ističu se: obrambeni bedemi kojima je Pirovac bio opasan sa sve četiri strane, zidani početkom 16. stoljeća, gradska vrata koja se i danas odlikuju svojom snagom i ljepotom, župna crkva Gospe Karmelske, kapela na starom pirovačkom groblju iz 15. stoljeća, koju dadoše sagraditi, kao i bedeme i crkvu Sv. Jurja najmoćnija pirovačka obitelj Draganić-Vrančić, te u kapeli sarkofag s reljefom, rad Šibenčanina Andrije Budičića i Lorenza Pincina iz Venecije, majstora iz plejade graditelja velebne šibenske katedrale.

Na otočiću Sveti Stjepan (Sustipanac) ispred sela nađeni su i predmeti iz rimskog doba; a tu su i ruševine franjevačkog samostana iz 16. stoljeća, koji je napušten 1807.

Možda Vas zanima i...